Aferika puaa fiva (ASF) ua lauiloa o se tasi o sili ona ogaoga ma matautia faʻamaʻi pipisi. O le fuainumera maliu i totonu o manu feʻai ma meaola e matua maualuga lava. O le siama e aʻafia uma lafumanu, e ui i le matua ma le lelei o piglets... O le tala lelei e leʻo faʻasalalauina le ASF i tagata, ae mafua ai le tele o leiloa i faʻatoʻaga, aua latou te leʻi faia se serum mo le togafitia o lenei faʻamaʻi. I lenei tusitusiga, o le a e aʻoaʻo ai e uiga i faʻailoga o lenei faʻamaʻi ma faʻafefea ona puipuia.
Fiva puaa Aferika
Aferika puaa fiva o se faʻamaʻi pipisi manu. Faʻavae o faʻamaʻi - le DNA o loʻo iai le siama. E auai i se vaega eseʻese. E i ai A ma le B ituaiga o lenei siama, faʻapea foi ma vaega taʻitasi C. E teteʻe atu i le vevela tele, e le faʻaaluina ia lava i le maluluina, pala ma faʻamago.
ASF na sau ia matou mai Aferika i Saute... O faʻailoga muamua o le aliaʻe mai o faʻamaʻi na faʻamaumauina i le 1903. Ina ua maeʻa, na aliaʻe mai le siama i Potukale ma Sepania, ma mai iina i Amerika Tutotonu ma Saute. I aso nei, o le ono ono maua mai i le faʻamaʻi o faʻamaʻi o loʻo i soʻo se itu o le lalolagi.
O le siama e feaveaʻi e siama pe maua foi puaalena aveina le pathogen oo atu i le 18 masina.
O siama e ulufale i totonu o le tino e ala i le faʻaleagaina o laupepa, paʻu, toto, iniseti, ma meaʻai ua faaleagaina ma alimentary. I le aliali mai o uluaʻi faʻailoga, tusa ma le 37% o le faitau aofai o tagata ua aʻafia i lenei faʻamaʻi. E mataʻutia lenei faʻamaʻi, tusa lava poʻo fea e teu ai le manu.
Faʻailoga muamua ma faʻailoga
Taimi e aʻafia ai tumau 1-2 vaiaso. O le mea lea, e le o taimi uma e mafai ai ona faia se faʻamaoniga vave ma saʻo. Faʻamoemoeina i le tikeri o le faʻamaʻi, eseʻese faʻailoga foliga mai:
- maualuga vevela (luga 40 ° C);
- leai se manao;
- faʻaalia o le le fiafia;
- faalavelaveina manava;
- excretion mai le isu ma mata;
- i nisi tulaga - molt;
- saua, le mafaufau tulaga;
- solia o le afi tomai;
- faʻaletonu o le gastrointestinal tract;
- totoa, soʻoga edema;
- fiva fesuisuiaʻi;
- niumonia;
Ona o le fesuiaiga o auga (siama suiga), latou ono le aliali mai i manu uma.
Faʻavega ma atypical ituaiga o faʻamaʻi
Faʻamoemoeina i le tikeri o siama, faʻamamafa i le va o faʻasolosolo ma atypical ituaiga o faʻamaʻi.
Faamaʻi faaumiumi mafai ona oʻo atu i le lua masina pe sili atu. E puaʻa puaʻa i le manava faʻafuaseʻi, osofaʻiga o le fiva, faʻaletonu le fiaai, namu. O manu e leiloa le pauna, o le paʻu maanuminumi, paʻu foliga i luga o taliga, siʻusiʻu ma lala. Faʻatasi ai ma lenei ituaiga o faʻamaʻi, e mafai ona fesuiaʻi tele faʻailoga faʻafomaʻi. O mea uma lava o faʻamaʻi pipisi e faʻaiʻu i le tulaga o se manu feoti.... O le siama e le o kilia ese mai le tino, ma o nei puaa o loʻo avea pea ma feaveaʻiga o le siama.
Faiga faʻafuaseʻi ole siama a Amerika E masani ona iloa ile susu susu ma puaa susu o loʻo teteʻe i tina, pe maua foʻi ile siama vaivai o le serogroup B. I amataga ole faʻamaʻi, ole faʻamaʻi e iloa e le musu e 'ai, faʻamaʻi, ma totolia. O nisi o puaa e toe faʻaleleia atoatoa, aʻo leisi e totoʻa faʻafitauli ma isi siama siama. Ona o lenei mea, o le tele o le niumonia ma gastroenterocolitis aliaʻe, lea na muta ma le oti o le manu i totonu o le tolu aso. O puaʻa ua pisia e le toe faʻamaloloina atoatoa ma tumau i latou e feaveaʻia le faʻamaʻi mo se taimi umi. Olaga Faitino i ia tulaga o le 30 - 60%.
I le taimi nei, o se tui lelei e faʻasaga i lenei faʻamaʻi e leʻi faia lava, ma e leai foʻi ni vailaʻau e mafai ona faʻamaloloina ai. O le aofaʻi o manu mamaʻi e toetoe lava 100%.
ASF diagnostics
A aunoa ma suʻega fale suesue, e le mafai ona faʻamaonia se faʻamaonia lelei o faʻamaʻi Aferika. O faʻamaoniga e faia i luga o le faʻavae o faʻamaumauga faʻapitoa ma epizootological, faʻamaʻi falemaʻi ma faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega falesuesue. Mo lenei, o se toto faʻataʻitaʻiga e aumaia mai maʻi manu, ma totoga fasi mea mai i tino oti.
O le tilivaina o spleen fasimea mai le tele o meaola e faia pe a fai o le siama e mafai ona tuʻua ma faʻamaonia faʻamaonia. O le biomaterial e faʻaliliuina i se tulaga lelei foliga ma tuʻuina atu i se taimi puʻupuʻu. O le mea lea, o vaega taʻitasi e tuʻu i totonu o le taga e tasi ona tuʻu ai lea i totonu o se koneteina ma le aisa. E le tatau ona faʻamalo aisaaʻu, faigofie lava maluluina.
Toto faʻataʻitaʻiga mo serological enzyme-fesoʻotaʻi faʻatasia tui puipuia (ELISA) e tatau ona aveʻese mai manu ua maʻi mo se taimi umi pe na faʻafesoʻotaʻi ma tamaʻi piglets faʻamaʻi, ma masalosalo o le siama i le siama faʻamaʻi.
Togafitiga o siama, faʻaleagaina
I le taimi nei, e leai ni vailaʻau na atiaʻe e teteʻe ai lenei faʻamaʻi, ma Aferika puaa fiva ua manatu afaina... I le vaitaimi muamua o le faʻamaʻi pipisi, lea na faʻatupuina masalosaloga o le ASF, o isi faʻatoaga puaʻa e faia tui faʻafuaseʻi mo manu uma. O ia faiga faʻatagaina e sefe ai nisi o puaʻa pisia. Tekinolosi lafumanu, ua fasia uma lafumanu i se nofoaga tuʻufua ma le susunuina mulimuli ane o tino oti.
Metotia masani o le puipuia o faʻamaʻi
Mo, e puipuia ai faʻamaʻi puaa faʻatoʻaga, uma ma distical masani ma ASF, tatau tausisi i tulafono nei:
- e faʻatau ai meaʻai i nofoaga e leai ni faʻamaʻi pipisi. Togafitiga vevela aʻo leʻi fafagaina;
- faʻatulagaina faʻamamaina le faʻatoʻaga ma fafaga fale teu oloafaapea foi ma togafitiga faasaga i eseese parasites;
- puipuia puaa mai le fesoʻotaʻi ma manu mai isi faʻatoaga, manu vaefa ma manu felelei o loʻo avea ma feaveaʻiga o faʻamaʻi;
- aua le aumaia mea e leʻo faʻaleagaina i le fale puaa, faʻapea foʻi ma felauaiga mai le vaega ua faʻaleagaina e le i faʻagaioia;
- faʻatau puaa naʻo pepa faʻafomai manue faʻamaonia ai le faʻamaumauga o le soifua maloloina o le manu. Faʻalauiloa piglets tatau ona tuʻu 'ese ae e leʻi ulufale i le masani peni;
- masani tui puipuia faasaga i faamai tetele, aua neʻi galo e faia suʻesuʻega o manu. Faʻataunuʻu fasia o manu i nofoaga faʻapitoa.
I le masalosalo laititi o siama, o le puaa e tatau ona taofia, ma le ulufale i isi meaola e tatau ona tapunia. Afai e tatau ai, auina atu mo le fasi.
E mataʻutia tagata Aferika ile fiva o puaa ma e mafai ona aina ia aano o manu?
Afai e te fesiligia le fesili: "E aoga le fefe i lenei faʻamaʻi mo se tagata?" Mo tagata, o lenei faʻamaʻi e le afaina ai se faʻalavelave mataʻutia.... E sili atu ona saʻo, e leai ni mataupu o faʻamaʻi pipisi na faʻamauina. O oloa a manu mamaʻi e mafai ona faʻaaogaina i le kuka pe a maeʻa le umi o togafitiga vevela (e mafai ona kuka ma falai aano o manu, ae o le ulaula e le fasiotia ai siama). Ae afai e te mafaufau i ai, o loʻo i ai pea le lamatiaga o le faʻamaʻi. Ole faʻamaʻi lea, ma e leʻi malamalama atoatoa iai. Nisi faʻataʻitaʻiga o lenei:
- O le ASF virus e le mataʻutia i tagata, ae o soʻo se faʻamaʻi pipisi vaivai le tali atu puipuiga o soʻo se tino. Na i ai ni tulaga o le mauaina o vailaʻau faʻasaga i faʻamaʻi i le tino o le tagata, o lona uiga o le ono mafai e tagata ona faʻapalepaleina lenei faʻamaoniga e aunoa ma faʻailoga.
- Lenei e tupu faafuaseʻi le siama, na o ia le sui i le vasega o asfaviruses. O le siama suia, lea e mafai ona taitai atu ai i le faateleina o lona ituaiga. E i ai le lamatiaga o le tagata e ono aʻafia ai.
- O loʻo iai faʻamaoniga o le siama na maitauina i tagata o loʻo puapuagatia fiva vevela... O lenei siama e mafai ona o faʻatasi ma le atinaʻeina o faʻamaʻi ogaoga.
E mafai ona faʻaiʻuina Aferika puaa fiva e le avea ma lamatia tele i tagata, ae mo le saogalemu, fesoʻotaʻiga ma puaʻa faʻamaʻi e tatau ona aloese mai ai.
Aferika puaa fiva e afaina. E mafua mai i le taua o le siama, pe a ulu atu i le tino o le puaʻa, ua amata ona vave faʻatele. E vave aʻafia manu i totonu o le faataamilosaga o 10 km. O le mea lea, i le tele o atunuʻu, i le malo tulaga, atiaʻe gaioiga e puipuia ma faʻatonutonu ai siama o le fiva puaʻa Aferika, faʻapea foi ma se polokalame faʻaleaʻoaʻoga e uiga i mea e mafai ona i ai ma faʻafefea ona iloa faʻailoga o Aferika puaa fiva i le taimi.